Dizajneri osmišljavaju, izrađuju i uređuju čovjekovu okolinu kako bi predmeti u njoj bili što funkcionalniji, ljepši i zanimljiviji potrošačima. Prema onomu što oblikuju, dijele se na različite grane dizajna, ali se njihova djelatnost često isprepleće i rijetko se bave samo jednom granom dizajna. Oni su naime zaslužni za izgled svega što nas okružuje: od različite ambalaže, časopisa, knjiga, plakata, odjeće i obuće do računala, automobila, namještaja i građevina. Zbog toga dizajneri moraju biti kreativni i imati razvijenu sposobnost estetske prosudbe. Važno je da dobrim crtanjem mogu jasno prikazati raznovrsne prostorne odnose te da su ih u stanju s preciznošću izvesti u različitim materijalima. Također je bitno da imaju razvijenu vještinu komunikacije.

U sustavu srednjoškolskog obrazovanja umjetničke škole (programi) posebnošću svojih ciljeva i zadataka predstavljaju izuzetno važan element bez kojeg je nezamisliv kulturni i gospodarski napredak Republike Hrvatske. 
Nova koncepcija nastavnih planova i programa područja likovne umjetnosti i dizajna utemeljena je na povijesnom iskustvu hrvatskih škola (Zagreb i Split) i recentnim europskim dostignućima (Milano, Monza, Beč, Hannover i Prag). 
Suštinu programa čine predmeti likovne struke koji su teorijsko-praktičnog karaktera. Obrazovni proces pretpostavlja put od idejnog projekta do njegovog ostvarenja u materijalu. Zbog toga je nastava u većoj mjeri individualizirana, a odvija se u specijaliziranim radionicama (učionicama), atelijerima, laboratorijima i likovnim praktikumima. Teorijsko-praktični rad osigurava učeniku, postupnošću metoda i sadržaja, dostizanje visoke razine likovne kulture i usvajanje znanja i vještina koje ga osposobljavaju za realizaciju unikatnog dizajna, kao i uklapanje u timski proizvodni proces. Tehnička (tehnološka) obrada materijala povezuje programe sa zanatskim strukama, ali osnove su znatno šire i zasnovane na likovnosti. 

Školovanje dizajnera temelji se u najvećoj mjeri na likovno-kreativnom potencijalu učenika i razvijanju njegovih sposobnosti koje će ostvariti u timskom tipu zadatka. Nastavni planovi i programi osiguravaju učenicima široko opće obrazovanje, a da to nije na štetu temeljnog obrazovanja za pojedina zanimanja.

Nakon završene četvrte godine i položenog završnog ispita, učenik je stekao vlastito zanimanje potrebito i za samostalan i za timski rad, ali je valjano osposobljen za praćenje i svladavanje programa na sljedećim fakultetima, akademijama i višim školama:

~ Akademije likovnih umjetnosti u zemlji i inozemstvu
~ Arhitektonski fakultet (studij dizajna i studij arhitekture)
~ Akademija dramske umjetnosti (filmska i TV montaža, filmsko i TV snimanje, kostimografija, scenografija) 
~ Filozofski fakultet (posebice~nastavnik likovnog odgoja ili povijesti umjetnosti)
~ Viša grafička škola
~ Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu (dizajn odjeće, dizajn obuće, teorija mode, kostimografija i modni menadžment)

PROGRAM JE ZA SVE UČENIKE U PRVOJ GODINI ISTI, SVI UČENICI UPISUJU ZANIMANJE: LIKOVNA UMJETNOST I DIZAJN. U DRUGOJ GODINI, NAKON POLOŽENOG INTERNOG PRIJAMNOG ISPITA, UČENICI IZABIRU JEDNO OD PONUĐENIH ZANIMANJA (PROGRAMA).

300100 LIKOVNA UMJETNOST I DIZAJN (A)

Zajednički dio
Redni broj
NASTAVNI PREDMET
TJEDNI BROJ SATI
1.R
2.R
3.R
4.R
1.
Hrvatski jezik
4
4
3
3
2.
Strani jezik
3
3
3
3
3.
Glazbena umjetnost
1
1
-
-
4.
Povijest
2
2
2
2*
5.
Etika/Vjeronauk
1
1
1
1
6.
Geografija
2
1
-
-
7.
Tjelesna i zdravstvena kultura
2
2
2
2
8.
Matematika
2
2
-
-
9.
Kemija
2
-
-
-

UKUPNI ZAJEDNIČKI DIO


19
16
11
11
*u okviru programa povijesti u četvrtom razredu obrađuje se i ustavni ustroj Republike Hrvatske

300100 LIKOVNA UMJETNOST I DIZAJN (A)

Posebni stručni dio
Redni broj NASTAVNI PREDMET l
TJEDNI BROJ SATI
1.R 2.R 3.R 4.R
10. Povijest likovne umjetnosti 2 Posebni stručni dio u 2., 3. i 4. razredu

različit je za svako pojedino zanimanje
11. Tehničko crtanje 2
12. Pismo 2
13. Crtanje i slikanje 5
14. Plastično oblikovanje 5

UKUPNI STRUČNI DIO


16

SVEUKUPNO


35